Sladoled: Omiljena ljetna poslastica

Autor Ivan Golubic
3 min čitanja

Sadržaj

Sladoled je jedan od najomiljenijih deserata širom svijeta. Američki predsjednik Ronald Reagan posvetio je treću nedjelju u srpnju upravo ovoj slastici. No, mnoge zanimljivosti o ovom popularnom ljetnom desertu ostaju nepoznate. U ovom članku istražujemo pet zapanjujućih činjenica o sladoledu, njihovu bogatu povijest i neobične varijacije koje su osvojile svijet. Saznajte odakle dolazi današnji sladoled od špageta i zašto naručivanje "stracciatelle" u Italiji može izazvati začuđene poglede.

1. Tko je doista izmislio sladoled?

Suprotno popularnom vjerovanju, Italija nije kolijevka sladoleda. Povijesna istraživanja ukazuju da su Kinezi prvi razvili ovu popularnu poslasticu. Dokazi o konzumaciji ledenih delicija datiraju još iz vremena Hipokrata i Aleksandra Velikog. U 13. stoljeću, Marko Polo je donio recept za sladoled iz Kine u Europu, čime je započeo njegovu popularnost na zapadu. Značajnu ulogu u širenju sladoleda imala je i Catherine de Medici, koja je u 16. stoljeću donijela ovu delikatesu u Francusku. Prva slastičarnica za sladoled otvorena je u Parizu u 17. stoljeću, što je dodatno doprinijelo popularizaciji ove ledene poslastice diljem Europe.

2. Odakle dolazi sladoledarnica?

Sladoledarnica, ili mjesto gdje se prodaje sladoled, ima zanimljivu i višeslojnu povijest. Postoji nekoliko teorija koje objašnjavaju kako su ove prodavaonice nastale. Jedna teorija dolazi iz Beča, gdje je trgovcima bilo zabranjeno nuditi sladoled na ulici. Kako bi zaobišli ovu zabranu, trgovci su prodavali sladoled kroz prozore svojih domova. Druga teorija odnosi se na poslijeratnu Njemačku, gdje se sladoled često prodavao kroz izlog prodavaonica. Treća teorija vodi do Sjeverne Njemačke, gdje su prve sladoledarnice nastale u prostorijama prizemlja kuća koje su se koristile kao radionice, kuhinje ili prodajni prostori.

najbolji sladoled u zagrebu

3. Zašto se talijanske slastičarnice svuda zovu isto?

Bez obzira jeste li u Berlinu, Koblenzu ili na otoku Syltu, talijanske slastičarnice svuda nose ista imena: Venezia, Dolomiti, Rialto i slično. Ova pojava ima jednostavno objašnjenje. Mnogi talijanski proizvođači sladoleda odlučuju nazvati svoje gelaterije po talijanskim regijama iz kojih potječu. Ova praksa evocira osjećaj autentičnosti i nostalgičnosti za talijanskim korijenima te pomaže kupcima da prepoznaju kvalitetu i tradiciju povezanu s tim imenima. Imena poput Venezia, Dolomiti ili Rialto asociraju na poznate talijanske destinacije, što dodatno doprinosi privlačnosti ovih slastičarnica u međunarodnom okruženju.

4. Stracciatella nije straciatela

Jedan od zanimljivih primjera lingvističke razlike između talijanskog jezika i svjetske gastronomije je pojam "stracciatella". Dok se u većini svijeta pod tim nazivom misli na mliječni sladoled obogaćen komadićima čokolade, u talijanskom kulinarskom kontekstu situacija je sasvim drugačija. U talijanskoj kuhinji, "stracciatella" se odnosi na delikatnu juhu koja se priprema od jaja pomiješanih s grizom ili parmezanom. Naziv potječe od glagola "stracciare", što znači "derati" ili "kidati", opisujući način na koji se jaja "kidaju" prilikom pripreme juhe. Dok u većini svijeta "stracciatella" označava uživanje u sladoledu, u Italiji je to fini primjerak juhe koja se često poslužuje kao prvi ili drugi obrok.

5. Razvoj sladoleda od špageta

U kasnim 1960-ima, Eliano Rizzardini, vlasnik slastičarnice, i Dario Fontanella, proizvođač sladoleda iz Mannheima, zajedno su stvorili sladoled od špageta. Ovaj inovativni desert nije nastao u Italiji, već je svoj put pronašao u Njemačkoj. Fontanella je za oblikovanje sladoleda koristio ledeno hladnu prešu za špagete, kombinirajući tradicionalne tehnike sladoleda s neočekivanim sastojkom. Unatoč inovativnosti, prijava patenta suočila se s izazovima zbog visokih troškova. Danas se sladoled od špageta smatra pionirskim doprinosom svijetu slastičarstva, istovremeno podsjećajući na izazove s kojima su se suočavali poduzetnici u prošlim desetljećima.

Zaključak

Sladoled nije samo omiljeni ljetni desert već i slastica s bogatom poviješću i mnogim zanimljivostima. Od drevne Kine do modernih gelaterija, sladoled nastavlja osvajati srca ljudi širom svijeta svojim okusima i kreativnim varijacijama.

Označeno u:

Hrana

Posljednja izmjena: srpanj 27, 2024

O autoru

Ivan Golubic Zagreb

Digitaliziram hranu i potičem poduzetništvo na Balkanu.

Pogledaj sve objave